Zašto je karijes najveći neprijatelj vaših zubi?

Zašto je karijes najveći neprijatelj vaših zubi? | drstimac.com

Zašto je karijes najveći neprijatelj vaših zubi?

Zašto je karijes najveći neprijatelj vaših zubi? | drstimac.com
S vama rado dijelimo naše znanje i kroz stručne savjete vas želimo educirati o važnosti brige o oralnom zdravlju i mogućnostima koje vam moderna stomatologija nudi u našem centru. Za sve ostale informacije uvijek nam se možete obratiti na email info@drstimac.com ili nas nazvati na +385 1 36 33 602.

Rijetke su osobe koji nikada u životu nisu imale karijes, koji je općenito najčešća bolest čovjeka uopće. Karijes je bolest tvrdih zubnih tkiva, a manifestira se najčešće kao crna mrlja koju uočavamo na vanjskoj površini zuba (kruni zuba). On nastaje kao rezultat dugotrajnog procesa čiji uzrok su brojni čimbenici.

Zašto i kako nastaje karijes?

Karijes imaju i djeca i odrasle osobe, a razloga zbog kojih nastaje zaista je mnogo.  U svakom slučaju, kako bi djelovali preventivno, vrlo je važno redovito održavati oralnu higijenu i posjećivati stomatologa. Također pažnju treba obratiti i na prehranbene navike i radnu okolinu, koji spadaju u dio ekoloških faktora koji utječu na dentalno zdravlje.

U fazi nastanka karijes je vidljiv kao bijela mrlja koja zahvaća samo površinski sloj cakline i nema značajne simptome. Ukoliko se u toj fazi ne primjeti i sanira, karijes dalje prodire kroz caklinu i ulazi u dentin. Tada se širi mnogo brže nego na caklini i zub postaje osjetljiv na podražaje te slatku, vruću i hladnu hranu ili piće. Zub koji je zahvaćen karijesom ne može se regenerirati već se tkivo treba ukloniti i nadopuniti materijalima kao što je bijeli ispun tj. plomba.

Kako hrana utječe na nastanak karijesa?

Karijes može brže ili sporije napredovati međudjelovanjem bakterija u usnoj šupljini i hranom bogatom ugljikohidratima odnosno šećerom i škrobom. Bakterije se nakupljaju na caklinskoj površini zuba i formiraju bakterijski sloj koji se naziva plak. Bakterije na zubnom plaku različite su debljine i starosti, a hrane se šećerima koji se unose prehranom. Slatka i ljepljiva hrana u interakciji s bakterijama u ustima proizvodi kiselinu koja otapa minerale iz cakline (kalcij i fosfor), a posljedica je demineralizacija zubne cakline i dentina (čvrstog tkiva zuba). Nastala kiselina postepeno uništava zubnu caklinu i plak te na taj način nastaje karijes koji uzrokuje propadanje zubi.

Koje namirnice uzrokuju nastanak karijesa?

Od malih nogu nas uče kako slatkiši loše utječu na naše zube, no jeste li znali da također postoje i druge namirnice koje pogoduju nastanku karijesa? Namirnice bogate rafiniranim ugljikohidratima poput krekera, čipsa, bijelog kruha, čak i suhog voća, povećavaju rizik od nastanka karijesa. Navedena hrana lijepi se i zadržava na površini zuba te snižava PH u ustima kroz dulje vrijeme. Na taj način dolazi do porasta dostupnog šećera bakterijama koje sudjeluju u stvaranju štetne kiseline za zube i povećane mogućnosti za nastanak karijesa. Upravo radi toga vrlo je bitno prakticirati redovitu i pravilnu oralna higijena kako biste smanjili rizik od nastanka karijesa.

S druge strane, hrana poput mesa, jaja, povrća, mlijeka, sira, maslaca, sjemenki, ribe i orašastih plodova smanjuje kiselost u ustima te smanjuje izloženost zubi kiselinama i ne utječe na nastanak karijesa, odnosno pruža određenu zaštitu vašim zubima od karijesa!

Kako ćete znati da imate karijes?

Najčešći simptomi su bol, jača osjetljivost zubi na toplo i hladno kao i na slatku hranu koji nas upozoravaju da nešto nije u redu sa zubima. Ti simptomi se javljaju tek kada je karijes prošao caklinu i došao do dentina. Na početku nastanka karijesa pacijent nema nikakve osjetne simptome. Razlog zbog kojeg simptomi nisu uočljivi odmah na početku je taj što mjesto nastanka karijesa nema živaca pa karijes ne može uzrokovati bol. S vremenom može rasti osjetljivost na slatko ili hladno ili se spontano pojavljivati bez nekog posebnog čimbenika te je tada potrebno odmah posjetiti stomatologa koji će ukloniti propali dio zuba i izliječiti ga zubnim ispunom odnosno plombom. Ukoliko odgađate odlazak stomatologiju radi straha od boli, ne morate se ništa brinuti jer prilikom svakog zahvata daje se anestezija koja vam omogućuje da se u potpunosti opustite i prepustite u ruke našim stomatolozima!

kako ce te znati da imate karijes

Kako se karijes može odstraniti?

Karijes se može odstraniti jedino odlaskom u stomatološku ordinaciju. Svako odgađanje posjete stomatologu dovodi vas do daljnjeg širenja karijesa. Stomatolog će prvo ukloniti karijes kako bi došao do zdravog dijela zuba, koji zatim mora ispuniti ispunom kako bi se zaštitila pulpa i kako bi vaš zub i dalje bio funkcionalan. Postoje dvije vrste karijesa, a to su površinski i dubinski. Kod površinskog karijesa uklanja se dio cakline i dentina koji su zahvaćeni karijesom te se zub puni potrebnim materijalima. Kod dubinskog karijesa zahvaćena je zubna pulpa koja sadrži živčana vlakna, tako da je tada potrebno prvo pristupiti čišćenju korijenskog kanala odnosno liječenju nakon kojega, ovisno o samom stanju preostalog zuba, će vam stomatolog reći koje rješenje je najbolje za vas.

Koje su mogućnosti sanacije zuba osim plombe?

Bijeli ispun tj. plomba danas je najčešće rješenje kada je u pitanju karijes. Nažalost, karijes ponekad prodre preduboko u zub čime našteti samoj strukturi, al ii čvrstoći zuba radi čega ispun nije dovoljno dobro rješenje.

U tim slučajevima, jedno od rješenja je izrada protetskog nadomjestka poznatija kao inlay, onlay ili overlay.

Inlay, onlay i overlay protetski su nadomjesci koji su ujedno i laboratorijski dizajnirani prema obliku zuba, dajući mu time potpuno prirodan izgled. Sva tri navedena nadomjestka zapravo su vrlo slična plombi, no koriste se u situacijama kada je karijes opsežan i kada je zahvatio veliku površinu zuba pa se ona više ne može upotpuniti ili zatvoriti ispunom (plombom).

Inlay se kreira za gornju stranu zuba tj. za sredinu zuba. Onlay je veći te pokriva i veću površinu zuba u odnosu na inlay dok se overlay koristi za najveći dio vidljivog dijela zuba. On pokriva i unutarnju (gornju) i vanjsku stranu zuba. Svakako su bolje rješenje od velikih ispuna i krunica zbog manjeg brušenja zuba. Možemo reći kako je ovo nadomjestak koji je na granici između ispuna (plombe) i krunice za zube.

Drugo rješenje, ukoliko je karijes zahvatio više pulpe, jest liječenje zuba, nadogradnja i izrada zubne krunice. Nakon što se zub počisti od karijesa, u njega se stavlja lijek i pušta da odradi svoje kako bi zub bio spreman za nastavak tretmana. U nastavku, umjesto izrade plombe izrađuje se nadogradnja za zub (štift) koji daju potporu za krunicu koja će se izraditi prema štiftu i ostalim zubima kako bi se zadovoljila funkcionalnost i estetika vašeg zubnog niza.

Kako spriječiti nastanak karijesa?

Prevencija karijesa se postiže pravilnom higijenom usne šupljine i redovitim kontrolama kod stomatologa, pravilnom prehranom te sanacijom ortodontskih anomalija i već nastalog karijesa.
Za pravilno održavanje zdravlja usne šupljine preporučujemo korištenje zubne četkice, konca za zube, vodice za ispiranje usta i interdentalne četkice. Redovitim i pravilnim čišćenjem zubi možete utjecati na brzinu kojom se karijes stvara.
Zubna caklina može se ojačati unošenjem odgovarajućih vitamina i materijala te je zbog toga važna pravilna prehrana u održavanju zdravlja zubi. Pri kvalitetnom odabiru hrane poželjan je smanjen unos rafiniranih šećera.
Također su važni redoviti odlasci u stomatološku ordinaciju jer jedino stomatolog može izliječiti karijes. Uz redovite preglede i dobru oralnu higijenu, u očuvanju zdravlja zubi važnu ulogu ima i primjena preparata fluora. Pravilnom i pravodobnom uporabom preparata fluora može se smanjiti početno oštećenje zuba.
Ukoliko dođe do pojave karijesa, potrebno je što prije liječiti zub kako oštećenje ne bi došlo do zubne pulpe. Razlog iz kojeg je vrlo bitno krenuti u sanaciju nastalog karijesa krije se u posljedicama neliječenja. U trenutku kada zub počne boljeti znači da je karijes već prošao kroz caklinu i stigao do mekog tkiva i živca, što dovodi do produljenja liječenja ali i ponekim slučajevima i do ekstrakcije zuba.

Redovitom kontrolom do lijepih i zdravih zubi!

Kako biste izbjegli karijes te zubobolju prouzrokovana karijesom ili upalama bitna je naravno redovita oralna higijena ali i redoviti posjeti stomatologu.

Oralna higijena i redoviti posjet stomatologu od ključne su važnosti te ne možemo dovoljno naglasiti koliko je to bitno i koliko vam održavanje oralne higijene i posjet stomatologu mora postati navika ukoliko već nije. Ukoliko su odlasci stomatologu redoviti, stomatolog može pravovremeno otkriti promjene na zubima te primijetiti karijes ali i ozbiljnije probleme poput parodontoze te krenuti u saniranje trenutne dentalne situacije.

 

 

Posljednje objave

O autoru

Elena Štimac

Elena Štimac Vukojević

dr. med. dent., spec. dentalne protetike

Elena Štimac Vukojević, dr.med.dent., rođena je u Zagrebu, gdje je diplomirala na Stomatološkom fakultetu i specijalizirala dentalnu protetiku. Svoj profesionalni razvoj u posljednje vrijeme sve više posvećuje visokoj estetici, kako osmijeha tako i lica, specijalizirajući se za estetske tretmane.

Postavite pitanje autoru